kameni zid

Gradjevinska tehnika
To je tehnička djelatnost pri gradjenju svih vrsta zgrada, cesta, mostova, tunela, vodovoda, kanala, zatim pri uređenju vodotka (regulacije), poboljšanja zemljišta (melioracije) i iskorišćavanja vodenih snaga.
Arhitekta Đuro Peulić

kameni zidovi starog grada

Kamen samac

U geologiji se pod samačkim kamenom podrazumjeva "zalutalo" ili "erozijsko" kamenje koje je još u ledeno doba glečerima donjeto u pojedine krajeve. U gradjevinarstvu nazivamo "kamen samac" i takav kamen koji je nastao odronjavanjem pećina ili rječnim nanosom i kotrljanjem komada u rječnim strujama. Najpoznatiji kamen ove vrste je rječni ili potočni kamen koji je na svom putu tjeran vodenom strujom izgubio oštre bridove, a kotrljanjem dobio zaobljene površine. Kamen samac rjetko se upotrebljava za zidove i slične konstrukcije. Nije prikladan za obradbu ni za međusobni vez. Upotrebljava se kao pomoćni gradjevinki materijal, npr. za podloge cesta, tarace itd.

Zidovi od kamena

Zidovi od grubo priklesanog kamena
Za ove zidove upotrebljava se lomljeni kamen manjih i većih dimenzija komima može lako rukovati jedan čovjek. Dakako da se ovim nepravilno lomljenim komadima ne mogu izvesti pravilni vezovi, ali se ipak treba pridržavati općih pravila. Za početke, završetke i uglove treba odabrati bolje i veće komade kamena te ih grubo obraditi za postizanje boljih vezova.

Zidanje se vrši vapnenim ili produženim mortom. Mort mora potpuno obuhvatiti pojedini kamen! Nepravilnosti se ispravljaju umetanjem u mort sitnijih komada kamena (ivera), dobivenih prilikom grube obrade većih komada. Pojedini komadi kamena moraju biti stabilni, no nije dobro da se komadi radi stabilnosti podmeću iverima. Komadi se ne smiju međusobno doticati nego se i na najužem mjestu među komadima mora nalaziti mort.

Za bolje vezivanje treba stavljati vežnjake, po mogućnosti kroz cjelu debljinu zida. Nepravilnost slojeva treba na visini od 80-200 cm ispraviti horizontalnim slojevima (libažnim slojevima).
Zidovi od grubo priklesanog lomljenog kamena kod nas se razmjerno mnogo upotrebljavaju, kako za gradjevinske tako i za arhitektonske objekte. sl.3

Poligonalni zidovi od lomljenog kamena. Ovi zidovi zidaju se od kamena koji se pravilno lome, a manjom ili većom grubom obradom mogu se izvesti pravilniji rubovi na ležnjacima. Obično se komadi dotjeruju da im lica čine petorokutu ili #estorokutu povr#. Za uglove, početke i zavr#etke grubo se obrađuju komadi. Sve ležajnice grubo se obrađuju do 15 cm duboko od lica zida, ali tako da tvore dosta pravilne i uske reške. I kod ove vrste zidova treba primjenjivati vežnjake kroz cjelu debljinu zida. Slika 3.
Ako se ova vrsta zidova zida većim poligonalnim komadima, onda takve zidove nazivamo ciklopski zidovi. Ako su mali komadi kamena pravilnijih povr#ina, onda takve zidove nazivamo mozaički zidovi.

Grčki stubovi

Kragujevac
Betonska galanterija "Braca Mitrovic" Vrsimo izradu i ugradnju grckih stubova, balustera, fontana, cesama, lampiona itd.
065/52-52-532 , 034/311-131

Zidovi od naravnog (prirodnog) kamena

Pri svom postanku kamen se djeli u tri glavne skupine. To je eruptivni, sedimentni i metamorfni kamen. U našoj državi (bivša SFRJ) dobro su zastupljene sve tri vrste, a neke vrste su na svjetskom glasu.

Oglas

Prodaja prirodnog kamena (lomljenog) i stanglica za enterijer i eksterijer Naj povoljnije cene
telefoni.
0691615724, 0611615724

Eruptivni kamen

Za zidanje zgrada eruptivni kamen rjeđe dolazi u obzir, ali je zato u gradjevinarstvu njegova upotreba vrlo velika. Na zgradama se eruptivni kamen upotrebljava kao obložni materijal za zidove i konstrukcije izvedene od drugog materijala.
Najvažnije vrste eruptivnog kamena kod nas jesu: granit, tonalit, gabro i bazalt.

Eruptivni kamen, u Srbiji ima ga separacija Kaona kod Guče

Sedimentni kamen

U ovu skupinu ubrajamo vapnenac, dolomit, pješčanik, škriljavac i sadru. Sve ove vrste mnogo se upotrebljavaju u gradjevinarstvu, no najviše vapnenac koji je kod nas i teritorijalno najviše zastupljen.

Metamorfni kamen

Poznatije su vrste gnajs, serpentin, koji se kod nas rjetko upotrebljavaju u gradjevinske svrhe. Najpoznatiji metamorfni kamen jest mramor. Mramora ima vrlo mnogo vrsta koje se međusobno razlikuju i po boji i po čvrstoći. Najbolje vrste upotrebljavaju se u kiparstvu i za oblaganje zidova.

Gradjevinski Kamen

U kamenolomima se različitim načinima lome ili kidaju kamene stijene koje se razbijaju u komade. Njegove su stranice nepravilne pa se prije ugradnje moraju "dotjerati" jačom ili slabijom obrdbom. Slabija obrdba se sastoji u jednostavnom odbijanju stršećih djelova, nakon čega komad ipak ostaje poligonalan i nepravilan. To se zove grubo priklesani lomljeni kamen koji služi za zidanje grubih zidova od kojih se ne zahtijeva lijep vanjski izgled ni naročita nutarnja povezanost. Grubo priklesani lomljeni kamen upotrebljava se i za zidove manjih zgrada, ali se takvi zidovi obično žbukaju. Naročito se upotrebljava u krajevima u kojima je takav kamen pri ruci. Takvim kamenom zidana je većina zgrada u našim brdskim krajevima, naročito u Lici, Kordunu, Gorskom Kotaru i Hrvatskom primorju.

Jača obrada lomljenog kamena sastoji se u tome da se najšire površine na gornjoj i donjoj strani grubo priklešu u paralelne površine a prednja strana se grubo dotjeruje odbijanjem većih nepravilnosti. To je poligonalno lomljeni kamen. Njime se zidaju pravilniji i bolji zidovi kojima vanjske plohe ne treba žbukati, jer površina takva zida lijepo djeluje vidljivim naravnim lomovima i naravnom strukturom kamena. Za lomljeni kamen uglavnom dolaze u obzir vapnenici.

sl.2 Dio tlocrta, izgleda i poprečnog presjeka zida od grubo priklesanog lomljenog kamena

sl.3 Dio tlocrta, izgleda i poprečnog presjeka poligonalnog ili ciklopskog zida od lomljenog kamena

sl.3 Dio tlocrta, izgleda i poprečnog presjeka zid od grubo obradjenog lomljenog kamena

Zidovi od kamena

Zidovi od grubo priklesanog kamena
Ovakvi zidovi za stambene i slične zgrade moraju biti debeli 50 cm, ako su nosivi ili vanjski zidovi koji imaju istu funkciju kao zidovi od opeke debeli 38 cm. Povećanje debljine zidova u nižim etažama vrši se kao i kod zidova od opeke, ali povećanja moraju iznositi po 15 cm. No, ne preporučuje se ovu vrstu zidova primjenjivati na zgradama koje imaju više od tri etaže!

Vanjsko lice zidova od grubo priklesanog lomljenog kamena ne daje lijep izgled, pa se takvi zidovi obično žbukaju. a zidovi na gradjevinskim objektima na kojimaizgled lica zida nije od naročite važnosti ne žbukaju se. Za debele zidove gradjevinskih objekata često se na vanjsko lice zidoa stavljaju bolje obradjeni komadi, a iza njih dublje u zidu grubo priklesani kamen.
Ovi se zidovi takođe zidaju bez morta kao suhozidi.
Način zidanja u svemu je sličan zidanju opekom, samo na početne i završne komade jednog zida treba napinjati konopac i za lice i za naličje zida. Kamen mora biti čvrst, a prije ugradbe treba ga pokvasiti! Za toplih letnjih dana treba zidove zastrijeti mokrim vrećama, granjem i sl.

kameni zid

Za 1 m3 kubni zida o d grubog priklesanog lomljenog kamena treba oko 1,20 m3 - 1,30 m3 lomljenog kamena, oko 0,50 m3 morta (maltera), 10 zidarskih sati rada i oko 12 - 14 težačkih sati rada.

Slojni zidovi od kamena

Slojni zidovi od grubo obrađenog kamena
Dosad navedene vrste zidova karakteristične su po nepravilnim komadima kamena kojima se ne mogu zidati pravilni slojevi, a time je nemoguća pravilnost vezova. Zbog toga ovakvi zidovi nemajučvrstoću i trajnost, kakva bi se očekivala. Bolji i čvršći zidovi zidaju se obrađenim komadima kojima se mogu postići pravilni slojevi i pravilniji vez. Obrada komada može biti grublja ili finija, ali komadi istog sloja moraju biti jednako visoki. Takve zidove nazivamo slojni zidovi od kamena.
Visina slojeva ovakvog zida obično se uzima 20 - 30 cm, a dužina pojedinog komada neka ne bude ispod 20 cm. Slika prikazuje dio presjeka slojnog zida od grubo obrađenog kamena sa otvorom kojemu je okvir od obrađenog kamena. Ova vrsta zidova vrlo često se izvodi na zgradama u Dalmaciji.

slika desno: Dio tlocrta, izgleda i poprečnog presjeka slojnog zida od grubo obrađenog kamena. Prema stepenu obrade pojedinih komada ovo može biti i slojni zid od čisto obrađenog kamena

zid od kamena

Zidovi od klesanaca ili kvadera

Upotreba klesanaca
Najbolji, najčvršći i najtrajniji zidovi od naravnog kamena zidaju se pravilno obrađenim i pravilno povezanim komadima kamena. To su zidovi od klesanaca ili kvadera. Njihova izvedga je razmjerno dugotrajna i vrlo skupa pa se rijetko zidaju zidovo koji su sastavljeni isključivo od klesanaca. Mnogo češća upotreba klesanaca u zidovima koji se izvode manje obrađenim kamenom, betonom ili opekom, a klesanci se u takvim zidovima stavljaju samo na lice zida.
To su mješoviti zidovi u kojima klesanci svojom čvrstoćom preuzimaju velika optereć3enja, a daju zidovima ljepotu i takvu zaštitu od vanjskih utjecaja kakvu ne može dati nikakva žbuka.

zid od kamena

Dio tlocrta, izgleda i poprečnog presjeka ogradnog zida od klesanaca. Isprekidane linije su donji red kamena.

Zid od klesanaca
Najobičnije visine slojeva zidova od klesanaca na manjim objektima iznose 20-30 cm. pa prema tome možemo normalnu srednju visinu klesanaca uzeti sa 25 cm, a kod većih objekata još i više. Ako su na neki zid raspoloživi klesanci različitih visina, treba više klesanca i slojeve izvesti na nižem djelu objekta, a manje klesance i slojeve u viši dio zida. No, ako se predvidi izrada klesanaca u dvije različite visine, onda se mogu naizmjence zidati viši i niži.
Veličine klesanaca
Neki klesanci izrađuju se tak da su im sve stranice jednake, pa imaju oblik kocke. Češće se klesanci izrađuju u obliku paralelopipeda kojemu je širina veća od visine, a dužina veća od širine. Za pravilno djelovanje klesanca u zidu važan je odnos njegove visine prema širini i dužini. Tako klesanci od slabijih vrsta vapnenca ne smiju imati širinu veću od jedne i po visine, ni dužinu veću od dvije njegove visine.

Vezovi pojedinih djelova i spojeva zidova od kamena

Primjena pravila za vezove opeke
Već smo spomenuli da se kod svih vrsta zidova od kamena u pogledu vezova treba pridržavati pravila za vezove opeke, te ih provesti koliko god to vrsta kamena i oblik komada dopušta.
Pravokutni spojevi zidova
Pravokutni uglovi, sudari i križanja zidova izvode se primjenom pravila za vezove opeke u tim spojevima sa odabranim i bolje obrađenim komadima kamena.
Kosokutni spojevi zidova
Šiljasti uglovi, tupi uglovi, kosi sudari i kosa križanja zidova od kamena također se zidaju primjenom pravila za vezove opeke u takvim spojevima, s posebnom obradom komada.

Otvori u zidovima od kamena i njihovi završeci

Veličina otvora
Otvori u zidovima ostavljaju se najviše za ugradbu vrata i prozora. U zidovima od kamena ostavljaju se potrebne zidarske mjere otvora isto onako kako je opisano za za takve otvore u zidovima od opeke. Budući da su zidovi od kamena osjetljivi na veća opterećenja, treba paziti da između dvaju susjednih otvora ne ostanu prekratki djelovi zida koji onda preuzimaju funkciju stupova. Tu se, bezuvjetno moraju primjeniti pravila za izvedbu stupova od kamena. Načelno, u zidovima od kamena treba ostavljati manje otvore, tako da između dva susjedna otvora ostane dužina zida koji iznosi barem širinu jednog od tih otvora.
Bočne strane otvora bez pristupaka
Otvori kojima na stranama ne trebaju pristupci ostavljaju se obično za ugradbu sobnih vrata. Strane takvih otvora sačinjavaju ravni počeci i završeci zidova koji se zidaju po poznatim pravilima.

Završeci gornjih strana otvora
Završeci gornjih strana otvora u zidovima od kamena vrlo su važne konstrukcije. Zidaju se na različite načine. Najvažniji su završeci različitim vrstama lukova i ravnim čeličnim ili armirano betonskim nosačima ili nadvojima.
Ravni lukovi i nadvoji zidaju se pomoću drvenih oplata, a lukovi s krivinama pomoću oblučila koja se izrađuju i podupiru onako kako je opisano kod pojedinih vrsta lukova i nadvoja nad otvorima zidova od opeke. Opća pravila za konstrukciju lukova i nadvoja nad otvorima u zidovima od kamena ista su kao kod zidova od opeke i treba ih se pridržavati kad god to dopušta narav kamena.

Za svaki luk kao i za svaki stup, komadi kamena moraju biti barem grubo dotjerani. Prema tome lukovi od kamena zidaju se od grubo i od fino obrađenog kamena, kao i od klesanca. Vezivo je obično produženi mort.

Ravni lukovi od kamena
U zidovima od kamena vrlo često se nad otvorima izrađuju ravni lukovi iako oni po svojoj konstrukciji podnose samo manja opterečenja. No, velika prednost pravokutnih otvora, naročito za ugradbe i za iskorištenje pune širine otvora na cjeloj njegovoj visini, dovodi do šire primjene ravnih lukova

Od grubo obrađenog kamena zida se ravni luk na ooplati poduprtoj stupovima sa sedlima tako da se najpre prirede uporišne plohe koje ne smiju biti strmije od 60o. Zatim sa obije strane počinje zidanje luka i tačno u sredini završi kamenom-zaglvakom. I kod ravnih lukova od kamena treba na donjoj strani izvesti uspon prema sredini, zbog njihova slijeganja prilikom popuštanja oplate kad je dovršeno zidanje luka.

Slika desno: Izgled ravnog luka od kamena u zidu koji će se žbukati.

nadprozornik od kamena

Od fino obrađenog kamena i od klesanca lukovi se izvode od pravilno isklesanih komada koji zauzimaju cijelu širinu i visinu luka. Početni komadi kamena koji tvore uporišne plohe ovdje su sa oštrim uglovima što načelno nije dobro, no ovakva se nepravilnost dopušta kod zidova od kamena kad se njome postižu druge prednosti. Tako se u desno prikazanom primjeru postiže veća povezanost otvora neprekinutom slojnicom u visini luka, a to je za izgle mnogo ljepše nego da je ta slojnica uz otvor prekinuta. Osim toga, ovim načinom se postiglo da je debljina luka usklađena sa slojevima kamena u zidu.

Slika desno: Izgled ravnog luka od fino obrađenog kamena ili klesanca.

nadprozornik od klesanog kamena

Za obrađeni kamen i klesance nisu zgodni uglovi manji od 90o jer se oštri bridovi lako krhaju. Zbog toga se takvi uglovi kod klesanaca u lukovima mogu ispraviti klesanjem manjih okomitih ploha na mjestima šiljastih i tupih uglova kako prikazuje slika ddesno. U istu svrhu izrađuju se kose plohe klesanaca, kvakasto ili stepenasto, ovako izrađene komade nazivamo kvakasti klesanci.

Ravan luk od klesanog kamena

Nadprozornik od više načina obrade kamena klesanca

Razni oblici nadprozornika

Izgled dijela ravnog luka s povećanom visinom zaglavka i njegovih susjednih komada

nadprozornik kamenog zida
   

Izgled segmentnog luka od fino obrađenog kamena ili klesanca s povišenim zaglavkom. Lijevo je uporište s petom, a desno bez pete

nadprozornik kamenog zida
lukovi zidanog kamena

Izgled segmentnog luka povrh ravnog luka. Segmentni luk rasterećuje ravni luk.

    luk nadprozornika od kamena

Izgled polukružnog luka od klesanca s petorokutnim licima, a uskladjeni su sa slojevima zida.

Stupovi (Stubovi) od kamena

Stupovi su kratki zidovi kojima je gotovo uvijek glavna zadaća da preuzimaju veća opterećenja. Zbog svoje samostalnosti stupovi (stubovi) su mnogo opasniji za preuzimanje tereta nego isti toliki djelovi punog zida. Za stupove (stubove) se mora upotrijebiti kamen koji ima odgovarajuću nosivost, a obrada pojedinih komada mora biti takva da se postignu horizontalne ležajnice i vertikalne sudarnice.
Prema tome ne smijemo zidati od nepravilno lomljenih komada kamena, nego samo od grubo i fino obrađenih komada.

Stupovi kojima je kraća stranica veća od jedne osmine (1/8) visine stupa mogu se izvesti od grubo obrađenog kamena s horizontalnim slojnicama i vertikalnim sudarnicama. To su razmjerno glomazni stupovi koje nazivamo pilovi.

stub od kamena

Stupovi od klesanca Stupovi kojima je jedna stranica manja od jedne osmine, a veća od jedne petnaestine visine stupa, moraju se izvesti od klesanca koji uz horizontalne ležajnice mora imati vertikalne sudarnice. Ako je kraća strancia manja od petnaestine visine onda se mora izvesti u horizontalnim slojevima bez sudarnica ili samo od nekoliko komada.

stub od kamena